Principi neovisnog življenja

Neovisno življenje česta je tema u razgovorima o svakodnevici osoba s invaliditetom. Povijest nam kaže da je pokret neovisnog življenja nastao 1960-ih godina na Sveučilištu Berkeley. Sadašnjost nam pokazuje da je neovisno življenje mnogima još uvijek apstraktan pojam. Što podrazumijeva neovisno življenje?

"Neovisno življenje i uključivi život u zajednici predstavljaju pojmove koji povijesno proizlaze iz postupaka osoba s invaliditetom kojima ostvaruju kontrolu nad načinom na koji žele živjeti stvaranjem osnažujućih oblika potpore, kao što su osobna asistencija i zahtijevanje usklađenosti objekata zajednice s načelima univerzalnoga dizajna.", naveo je UN-ov Odbor za prava osoba s invaliditetom 2017. godine. (Izvor: Opći komentar br. 5 (2017.) o neovisnom življenju i uključenosti u zajednicu). Osnovni elementi filozofije neovisnog življenja su: pravo na izbor, donošenje odluke, kontrola vlastitog življenja, odgovornost za donošenje odluka i pravo na pogrešku. (Izvor: Brošura „Neovisno življenje“ )

Europska mreža centara neovisnog življenja (ENIL) je u skladu s time odredila sedam principa neovisnog življenja. (Izvor: Principles of Independent Living). U prvom od njih neovisno življenje definirano je kao "proces podizanja svijesti, osnaživanja i emancipacije." Drugi princip naglašava da taj proces osnaživanja osobe s invaliditetom moraju moći kontrolirati. Treći princip neovisnog življenja navodi da osobama s invaliditetom moraju biti osigurani jednaki uvjeti za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Osnovnim životnim potrebama u ovom smislu smatraju se: hrana, odjeća, krov nad glavom, zdravstvena zaštita, asistivni uređaji, usluga osobne asistencije, obrazovanje, zapošljavanje, informacije, komunikacija, prijevoz i pristup (fizičkom i kulturnom) okruženju, pravo na seksualnost, brak i djecu, kao i mir.

Četvrti princip definira da pokret neovisnog življenja mora izražavati potrebe svih osoba s invaliditetom. Peti princip neovisnog življenja upozorava na nužnost postizanja svih zahtjeva za izjednačavanje mogućnosti i potpuno sudjelovanje. Kroz šesti princip neovisnog življenja, ENIL je iznio protivljenje institucionalizaciji osoba s invaliditetom. Zadnji, ali nikako manje važan princip neovisnog življenja, potiče same osobe s invaliditetom da se uključe u istraživanje i razvoj, jednako kao u planiranje i donošenje odluka koje se tiču osoba s invaliditetom. Europska mreža centara neovisnog življenja (ENIL) ove je principe usvojila prije gotovo 30 godina (u rujnu 1990. godine), no osiguravanje preduvjeta za neovisan život osoba s invaliditetom za mnoga je društva i danas veliki izazov.

Aktualna Strategija Vijeća Europe za osobe s invaliditetom stoga kao opći cilj navodi: "Postići jednakost, dostojanstvo i jednake mogućnosti za osobe s invaliditetom. To zahtijeva osiguravanje neovisnosti, slobode izbora, potpunog i učinkovitog sudjelovanja u svim područjima života i društva, uključujući život u zajednici." (Izvor: Strategija Vijeća Europe za osobe s invaliditetom 2017.– 2023.). Prioritetna područja ove strategije su: jednakost i nediskriminacija, podizanje razine svijesti, pristupačnost, jednakost pred zakonom te sloboda od izrabljivanja, nasilja i zlostavljanja.

Za potrebe ovog članka, kao primjer istaknut ćemo da poglavlje pristupačnost kao očekivani učinak navodi: "Osobe s invaliditetom mogu potpuno neovisno sudjelovati u svim aspektima društva na jednakoj osnovi s drugima te su sposobne dobiti i dati informacije kao i sudjelovati u medijima uz potporu pristupačnih načina komunikacije, uključujući primjenu znakovnog jezika i Brailleova pisma." (Članak 1.4). Čini se da je napredak u području pristupačnosti očitiji nego u ostalima. Taj je napredak u nekim zemljama EU-a veći, a u nekima manji. Zbog toga je pristupačnost na neki način ogledalo svijesti društva. Ipak, malo je vjerojatno da će bilo koja zemlja Europske unije spomenute očekivane rezultate u potpunosti ostvariti do 2023. godine. Situacija je slična i u ostalim područjima koja Vijeće Europe navodi kao prioritetna po pitanju života osoba s invaliditetom.

Koliko je koja zemlja blizu / daleko u kojem području, pokazat će usporedba stvarnog stanja u pojedinoj državi sa nekim sljedećim akcijskim planom. Pritom treba imati na umu da je osiguravanje pristupačnosti tek jedan u nizu preduvjeta za neovisno življenje osoba s invaliditetom. U osiguravanju tog i svih ostalih preduvjeta neovisnog življenja, podjednako moraju biti uključene i osobe sa invaliditetom i osobe bez invaliditeta. Samo će na taj način društvo moći svakodnevno primjenjivati principe neovisnog življenja te kreirati jednake mogućnosti sudjelovanja, u svim segmentima života i za sve ljude.

Autorica: Ivona Šeparović

 

                                                                         

 

 

 

 

 

KONTAKT

 

  • Avenija Marina Držića 71a
  • 10000 Zagreb, Hrvatska