Predsjednica Društva žena s invaliditetom Marica Mirić istaknula je kako „SOIH“ okuplja 13 saveza osoba s invaliditetom i kako je socijalno stanovanje dostojno i pristojno stanovanje za osobe koje si to same ne mogu priuštiti te kao problem navela da ne postoji Zakon o socijalnom stanovanju ni organizirano socijalno stanovanje. Naglasila je kako je socijalno stanovanje u Europskoj Uniji puno bolje nego u Republici Hrvatskoj jer EU, Republika Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju Zakon o socijalnom stanovanju.
Marica Mirić je također ustvrdila kako je socijalno stanovanje zastupljeno u dokumentima EU te kako se u EU provodi Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2030. godine te da Europska Unija poziva sve članice da promiču i financiraju aktivnost socijalnog stanovanja. Posebno je naglasila Rezoluciju Europskog parlamenta o pristupu pristojnim i pristupačnim mogućnostima osoba s invaliditetom. Govoreći o kampanji rekla je da je njezin cilj stvoriti odgovarajući pravni okvir stanovanja u Republici Hrvatskoj, stvoriti zakon o socijalnom stanovanju, druge propise i strategije, povećati broj socijalnih stanova, pozvati Vladu, regionalne i lokalne vlasti da financiraju zajednička rješenja, pozvati projekte revitalizacije zgrada, pozvati na suradnju kod financiranja socijalnih ulaganja te predložiti donošenje zakona o socijalnom stanovanju.
Naglašeno je i kako je trošak stanovanja veći za osobe s invaliditetom te da su osobe s invaliditetom žrtve višestrukih diskriminacija. Istaknula je i kako Konvencija o pravima osoba s invaliditetom zagovara deinstitucionalizaciju osoba s invaliditetom. U nastavku je ustvrdila kako je za potrebe ove edukacije provedeno istraživanje koje daje poražavajuće podatke, a oni su sljedeći: 46 % osoba s invaliditetom je u mirovini, 84,2 % osoba s invaliditetom ocjenjuje svoje potrebe djelomično ili nedovoljno zadovoljene, 51,4 % osoba s invaliditetom kao najčešću prepreku smatra preniska primanja, 64,1 % osoba s invaliditetom zagovara veću prilagođenost prostora, za 61 % osoba s invaliditetom prihvatljiv je mjesečni iznos najma do tisuću kuna, 97,5 % osoba s invaliditetom smatra da Republika Hrvatska treba donijeti pravni okvir socijalnog stanovanja, 66,7 % osoba s invaliditetom smatra da Republika Hrvatska treba izgraditi više stanova i kuća za socijalno stanovanje ili prenamijeniti neke od državnih stanova za socijalno stanovanje. Na ovu temu je predviđena panel rasprava sa svim relevantnim institucijama i dionicima koja će trajati do 15. studenog ove godine. Za 3. prosinac ove godine predviđena je tiskovna konferencija na ovu temu kao i sjednica Nacionalnog vijeća za socijalne politike na kojoj će biti pokrenut prijedlog za donošenje Zakona o socijalnom stanovanju.
Zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić u raspravi je istaknuo kako prijedlog za Zakon o socijalnom stanovanju postoji od 2014. godine te kako se socijalno stanovanje radi samo stihijski te da nema pravog rješenja. Naglasio je kako je jako malo stanova po pristupačnim cijenama, ali i fizički pristupačnim osobama s invaliditetom na tržištu te kako je stanove potrebno graditi na temelju univerzalnog dizajna.
Joško Matić iz Udruge invalida rada Zagreba istaknuo je važnost legislativnog rješenja te kako bez zakona nikada nećemo imati pravo rješenje tog problema te pohvalio ovu inicijativu SOIH-a.
Nevenka Fuchs i Danka Vuković također su pohvalile inicijativu SOIH-a te postavile važna pitanja za daljnju raspravu oko donošenja zakona o socijalnom stanovanju, primjerice, što je s osobama s intelektualnim teškoćama i tko bi bili nositelji tih projekata/inicijativa.
Autorica: Tena Žužić
