Predsjednik Vijeća HAKOM-a, Tonko Obuljen u uvodnom je obraćanju istaknuo da smo kao društvo onoliko jaki koliko se pobrinemo za najranjivije. Glavni urednik Poslovnog dnevnika, Vladimir Nišević naglasio je važnost promjene društvene svijesti, u dva segmenta: ulasku osoba s invaliditetom na tržište rada i tome da poslodavci vide da su osobe s invaliditetom ravnopravne na tržištu rada.
U prvom dijelu konferencije govorilo se o pristupačnom okruženju i ulozi regulatora. Napomenuto je da je u izradi prijedlog Zakona o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga. Govornici su napominjali da bismo svi trebali iskoristiti prednosti tehnologija, pri čemu nitko ne bi trebao biti zapostavljen, a to bi bila istinska digitalna sloboda. U postizanju te digitalne inkluzije ključne su: pristupačnost, dostupnost i osiguravanje da si korisnici mogu financijski priuštiti određene alate koji su im potrebni da bi se ravnopravno mogli služiti odabranim digitalnim alatima. No, uvijek postoje izgovori, zbog kojih je korištenje tehnologije na ravnopravan način u praksi upitno, a cilj je više informiranih odluka i kvalitetnih usluga za sve.
Pozitivne primjere tehnoloških rješenja i međusektorske suradnje na konferenciji su prezentirale znanstvenice iz Laboratorija za asistivnu tehnologiju i potpomognutu komunikaciju FER-a, koji se u svom radu vode pitanjem: “Što bi bila pristupačnost koja je u Hrvatskoj korisna?”. Pri pronalaženju tehnoloških rješenja, slažu se sudionici konferencije, općenito se teži stavljanju stvari u kontekst bolje iskoristivosti. To je vidljivo, primjerice, u činjenici da se izrađuju pristupačne aplikacije, kako bi korisnici mobitele koje ionako imaju, mogli koristiti za lakše kretanje, i sl.
U drugoj panel diskusiji o pristupačnosti, svoja svakodnevna iskustva sa komunikacijskim uslugama i željezničkim prijevozom putnika sa okupljenima su podijelile osobe s različitim vrstama invaliditeta. Održan je i završni dio projekta “Iskustvo zlata vrijedi”, kada su poslodavcima uručene zahvalnice, a studentima s invaliditetom i studentima slabijeg socio-ekonomskog statusa potvrde o odrađenoj praksi kod poslodavaca.
Zaključci konferencije primjenjivi na sve segmente života osoba s invaliditetom bili su da neznanje rađa predrasude, a pristupačnost treba stvarati od obrazovanja pa prema zapošljavanju osoba s invaliditetom. Pritom i osobe s invaliditetom trebaju ulagati u sebe i odvažiti se iskoristiti prilike koje im se pružaju. Detaljan program konferencije „Pristupačna budućnost“ možete pronaći na POVEZNICI, a snimku konferencije možete pogledati OVDJE.
Autorica: Ivona Šeparović
