Predstavljanje javne kampanje otvorili su predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić i izvršna direktorica Andreja Veljača. U svom govoru Vojin Perić je istaknuo da inkluzija treba podrazumijevati uključivanje, ali i prihvaćanje osoba s oštećenjima vida. To podrazumijeva uključivanje osoba sa i bez oštećenja vida u iste aktivnosti. “Mi smo morali upaliti dušino svjetlo da bismo gubitak fizičkoga sveli na što manju mjeru, ali kako primamo 90% informacija putem vida, to nije moguće. Potrebni su nam ljudi koji vjeruju u nas. Ljudi koji ne misle da je Homer bio slijepi pjesnik, nego da je bio pjesnik, ali je bio i slijep. Doživite nas kao dio sebe!”, zaključio je Perić.
Andreja Veljača navela je podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) da u Hrvatskoj ima oko 780 tisuća ljudi koji imaju neki stupanj poteškoća s vidom; od toga 18 tisuća slabovidnih i 11 tisuća slijepih. Dr.sc. Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH istaknula je važnost odazivanja na preventivne preglede, redovitih konzultacija u skladu sa preporukama stručnjaka te općenito zaštite oka, npr. nošenje sunčanih naočala. Jasna Tucak, dipl. ing. preh. tehn., voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti (u ime Grada Zagreba), pohvalila je rad udruga članica Hrvatskog saveza slijepih koje senzibiliziraju građane za potrebe osoba s oštećenjima vida. Dodala je da je Grad Zagreb bio prvi koji je uveo mjere prevencije ambliopije (ili slabovidnosti), zbog čega su kao grad ponosni na bolnicu “Sveti Duh”.
Doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr.med. specijalist javnog zdravstva, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorio je o mjerama prevencija oštećenja vida. Istaknuo je (prema podacima WHO-a) da je moguće “prevenirati / spriječiti oko 50% oštećenja vida koja dovode do invaliditeta”. Od ostalih preventivnih aktivnosti koje se provode u Hrvatskoj, a nisu povezane sa zdravljem oka, doc. dr. sc. Benjak je naveo nacionalne programe prevencije i ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva, grlića vrata maternice te pluća.
Govoreći o problemu prevencije bolesti retine, Marija Štanfel, dr. med., specijalist oftalmolog, HOOD, naglasila je da oči trebamo zaštititi kad god rukujemo opasnim kemikalijama ili alatom. To je primarna prevencija. Sekundarna prevencija je rano otkrivanje i rano liječenje bolesti oka, kako bi se spriječile komplikacije. Tercijarna prevencija je rješavanje nastalih komplikacija, što treba pokušati spriječiti. “Kao društvo moramo odgajati jedni druge da predano radimo svoj posao, koji god to posao jest, jer ćemo onda svi skupa, kao društvo, bolje funkcionirati. Moramo osvijesti da nije problem imati problem, već je problem – ne uhvatiti se u koštac s tim problemom.”, zaključila je Štanfel, dr. med., naglašavajući važnost pravovremenog odlaska na očni pregled.
Zaključak predstavljanja kampanje je da bi se svi građani trebali uhvatiti u koštac s problemima koje imaju, ali i sa strahom od nepoznatog. Kampanja “Strategije prevencije oštećenja vida i prevencije sljepoće” bi nam u nadolazećem razdoblju trebala to olakšati, barem po pitanju očuvanja zdravlja očiju.
Autorica: Ivona Šeparović
