Prof. dr. sc. Snježana Prlić Samaržija, dekanica Sveučilišta u Rijeci i organizatorica panela, istaknula je kako je Sveučilište u Rijeci prepoznatljivo što svoj identitet gradi na uključivosti i jednakom pristupu te da ozbiljno razmišlja o ovom pristupu nejednakosti u obrazovanju. Naglasila je kako Eurostudent istraživanje pokazuje da pristup svih sveučilišta u Hrvatskoj pa tako i Sveučilišta u Rijeci ne odgovara njihovim studentima, te da se zbog toga neki ni ne upisuju na sveučilišta. Također je naglasila da ovaj problem treba pretvarati u akciju na lokalnoj, regionalnoj i internacionalnoj razini i ustvrdila kako se ljudi koji osjećaju nejednakost nalaze na marginama društva.
Ninoslav Šćukanec Schmidt, supredsjedatelj Savjetodavne skupine za socijalnu dimenziju unutar BFUG/HEA 2020, istaknuo je važnost socijalne dimenzije uključivanja podzastupljenih studenata u visoko obrazovanje, pravedan pristup visokom obrazovanju te socijalni profil studentskog tijela. Smatra naime da studentsko tijelo treba odražavati socijalni profil društva u čemu pomaže cjeloživotno učenje koje ostavlja pozitivan utjecaj na razvoj socijalne dimenzije. Na definiciju socijalne dimenzije iz 2007. godine treba dodati kako je potrebno jačati pravednost i različitost te odgovoriti na potrebe lokalne zajednice. Socijalna dimenzija se usmjerava na javno dobro te je potrebno integrirati principe za socijalnu dimenziju u društvo visokog obrazovanja. Postoji deset principa, pri čemu se principi definiraju kao osnova za konceptualizaciju javnih politika, a smjernice se definiraju kao preporuke javnim politikama za implementaciju. Od tih deset principa izdvaja tri osnovna: fleksibilnost u organizaciji studijskih programa, cjeloviti pristup socijalnoj dimenziji i angažiranost u lokalnoj zajednici. Socijalna dimenzija je instrument za kontinuirani razvoj, a prvi korak je usvajanje ovog dokumenta čime se države članice koje su pristupile bolonjskom procesu politički obvezuju na primjenu istog.
Aleksandar Šušnjar iz Centra za osiguravanje i unapređivanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci ustvrdio je kako od 2016. godine postoji Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije te smatra da struktura studenata ne odražava strukturu stanovništva općenito. Naglasio je kako nedovoljno studenata s invaliditetom ima adekvatnu potporu koja im je potrebna te da zbog toga određen broj studenata s invaliditetom odustaje od studiranja. Zaključio je kako studenti koji putuju imaju znatno veće troškove te otežan pristup izvannastavnim aktivnostima.
Dr. sc. Saša Puzić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu naglasio je da je ranjivost veći rizik izloženosti teškoćama akademske ili društvene integracije te kako je na temu podzastupljenih ranjivih skupina provedeno istraživanje u trajanju od prosinca 2019. do ožujka 2020. godine, a u kojem su studenti iznijeli teškoće s kojima se susreću tijekom studiranja, a povezane su s njihovim različitostima, odnosno s predrasudama u društvu.
Panel „Ne (vidljivi) u visokom obrazovanju“ održan je u povodu Svjetskog dana (pravednog) pristupa visokom obrazovanju.
Na panelu sudjelovala: Tena Žužić
