Sanja Rimac iz SOIH-a govorila je o stupovima neovisnog življenja. To su, redom: pristupačnost, prijevoz, tehnička pomagala, stanovanje, osobna asistencija, obrazovanje, informacije, prihodi, zapošljavanje, zagovaranje, Peer Councelling, zdravstvena zaštita, podrška pri odlučivanju, povijest i filozofija neovisnog življenja, seksualni i reproduktivni sustav, pravna pomoć, digitalna tehnologija i tranzicije. Mirna Plećaš Ilić iz Saveza društava distrofičara Hrvatske (SDDH) je, govoreći o izazovima mobilnosti u Socijalnom planu za klimatske promjene, navela sljedeće: “Podržane mjere za ulaganje su: ulaganje u energetsku učinkovitost zgrada, dekarbonizacija grijanja i hlađenja u zgradama i ulaganje u čistu mobilnost.” Ovo potonje uključuje: promicanje usvajanja električnih vozila i bicikliranja, širenje i stavljanje na raspolaganje cjenovno pristupačnog javnog prijevoza te potporu infrastrukturi za održive načine prijevoza.

FOTO: Konferencija “Osobe s invaliditetom u prometu”
Prof. art. Ljubomir Miščević iz Accessible EU Hrvatska poručio je da se “elementi pristupačnosti moraju izvoditi” te kao pozitivno spomenuo provođenje sankcija, a kao primjer je spomenuo nepristupačnost izložbe Nikola Tesla i tužbu za diskriminaciju koju je podnijela jedna osoba s invaliditetom. (Izvor:) Zvonimir Zelenika iz tvrtke Really Cool Things, d.o.o. opisao je svoje zalaganje i konkretne postupke u zagovaranju osiguravanja pristupačnosti na Glavnom kolodvoru u Zagrebu. Pristupačnost tog željezničkog kolodvora uglavnom je nepristupačnost, kako je prikazao Zelenika u svom izlaganju, a Siniša Kekić iz agencije Travabled svojim je dogodovštinama potvrdio da, čak i kada je osiguravanje pristupačnosti predviđeno, ono nije nužno uvijek dostupno, pa je tako jednom Kekićev ulazak u vlak potrajao gotovo sat i pol vremena.

FOTO: Zvonimir Zelenika tijekom izlaganja
Denis Marijon, predsjednik Saveza SUMSI, kao ključno je naveo stavljanje većeg naglaska na univerzalni dizajn, kako se prostori, robe i usluge ne bi trebali dodatnim intervencijama prilagođavati osobama s invaliditetom, već bi od same izgradnje bili dostupni svima. Izv. prof. dr. sc. tech. Marko Periša sa Fakulteta prometnih znanosti predstavio je primjere asistivnih tehnologija predstavio je primjere dobre prakse, odnosno rješenja i usluga za informiranje korisnika u prometu. Izv. prof. dr. sc. tech. Periša je ta rješenja kreirao zajedno sa studentima kojima predaje. Neki od primjera tih rješenja su SAforA i AssistMove. Predstavio je i korištenje jednog od najmodernijih “bijelih štapova”, kojeg korisnici podešavaju pomoću mobilne aplikacije.

FOTO: Marko Periša tijekom izlaganja