Sudjelovali su državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, odvjetnica Vanja Jurić i koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb Tina Đaković.
Državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl istaknuo je potrebu zaustavljanja govora mržnje u svim elektroničkim medijima, a poglavito na društvenim mrežama. Također je rekao kako se tu ne radi samo o pojedincima nego i o kolektivima, a najčešće se govor mržnje odnosi na LGBT zajednice i nacionalne manjine, od kojih su najistaknutije srpska i romska nacionalna manjina. Naglasio je i krovne dokumente koji govore o zabrani govora mržnje kao što su preporuke Vijeća Europe, UN-a te drugi važni dokumenti Europske unije. Ustvrdio je kako se treba donijeti Zakon o elektroničkim medijima te kako je glavna tema rasprave članak 93. navedenog prijedloga Zakona koji govori o govoru mržnje u elektroničkim medijima. Podcrtao je kako je glavni problem to što ne postoji jedinstvena definicija govora mržnje i da je govor mržnje globalni problem u cijelom svijetu te kako mora postojati nulta tolerancija prema govoru mržnje. Sa žaljenjem je ustvrdio kako tehnologija za sad ne omogućava prepoznavanje svih vrsta govora mržnje i da je potrebno pronaći bolje reguliran prostor za njegovo uklanjanje. Naglasio je i pregršt primjera govora mržnje, od kojih je jedan i smrt Đorđa Balaševića te zaključio kako su takvi komentari i takve rasprave, poglavito na društvenim mrežama, rijetko korisne i da je takve komentare vrlo teško kontrolirati. Na kraju je iskazao otvorenost Ministarstva kulture i medija za sve prijedloge.
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić ustvrdio je kako su on i njegovi kolege uklanjali komentare koji su sadržavali govor mržnje zbog vlastitog, kao i kodeksa Hrvatskog novinarskog društva. Također je u kontekstu govora mržnje najviše istaknuo primjer manjina te naglasio kako govor mržnje ne smijemo prihvatiti te ga nikako ne smijemo izjednačavati sa slobodom izražavanja. Naglasio je i važnost spremnosti zakonodavca (Ministarstva kulture i medija) na prilagođavanje i prihvaćanje argumenata u raspravama. Također je naglasio kako ne bježi od svoje odgovornosti, ali i da se grozi nad količinom i kvalitetom komentara na portalu Večernjeg lista, kao i drugih portala koje prati. Svoju odgovornost dokazao je i činjenicom da su zatvorili sve tekstove vezane za nedavno preminulog Đorđa Balaševića, upravo zbog brojnih komentara koji su sadržavali govor mržnje, te zaključio kako zagovara prevenciju govora mržnje i predložio uvođenje jasnog upozorenja o prijavi govora mržnje te da ga je potrebno u potpunosti eliminirati.
Odvjetnica Vanja Jurić istaknula je kako se slaže s najvećim dijelom onoga što su istaknuli njeni prethodnici te naglasila potrebu za većim trudom u suzbijanju govora mržnje na razumne i razmjerne načine. Također je naglasila važnost postizanja ravnoteže u komentarima te da se u prijedlogu Zakona o elektroničkim medijima, u članku 93., govori o odgovornosti nakladnika koja postoji i danas ali je, nažalost, još uvijek nedovoljno zakonski određena. Smatra da je potrebno jasnije definirati odgovornost te reći tko je u kojim slučajevima ima i kolika je te jasnije prepoznati razliku govora mržnje i slobode izražavanja korisnika društvenih mreža. Zaključila je kako odredba vezana za govor mržnje mora biti maksimalno jasna jer još uvijek imamo 98,6 posto komentara koji su prihvatljivi i ne pripadaju govoru mržnje.
Koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb Tina Đaković istaknula je, kao i njezini prethodnici, potrebu za jasnijim definiranjem govora mržnje i odgovornosti za komentare na društvenim mrežama. Predložila je moderaciju i postmoderaciju sadržaja u elektroničkim medijima i objasnila da se moderacija odnosi na zabranu sadržaja vezanog za govor mržnje prije samog objavljivanja, čime bi se smanjila potrebu za postmoderacijom, koja se odnosi na uklanjanje objavljenih sadržaja koji uključuju govor mržnje. Također je predložila uvođenje građanskog odgoja i većeg obrazovanja građana, a poglavito mladih, o govoru mržnje. Za kraj je naglasila potrebu za nalaženje sveobuhvatnog rješenja i jačanje regulacije i samoregulacije zakonskim putem te predložila zakonsko reguliranje kazni za počinitelje kao i smanjenja odgovornosti za nakladnike.
Autorica: Tena Žužić
