Sastanak je održan je povodom Dana tolerancije koji se obilježava 16. studenog svake godine.
Željka Josić, doktorica medicine i državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, ustvrdila je u svom izlaganju kako su najveći problemi koje mladi ističu kada se javljaju Državnom uredu kako dobiti posao na neodređeno vrijeme i kako riješiti svoje stambeno pitanje. Također je istaknula kako još uvijek neki mladi nisu upućeni u politike za mlade te kako im smeta stigmatizacija oko Covid-a 19. Naglasila je i kako je razvoj mladih naprasno prekinut te da je posebno važno naglasiti pitanje mentalnog zdravlja. Ustvrdila je i kako su mladi naš najveći potencijal te naglasila važnost komunikacije među vršnjacima i prenošenja određenih poruka.
Rosa Oršuš, iz Romske organizacije mladih Hrvatske, naglasila je kako su Romi povučena manjina, kako se osjećaju manje obrazovanima i manje vrijednima, da su prijetnja društvu te kako romski muškarci smatraju da je ženama mjesto u kući. Izlaganje je zaključila kako Romima treba dati priliku što aktivnijeg djelovanja u društvu.
Leonardo Mikac, volonter Zagreb Pride-a, naglasio je kako pripadnici LGBT zajednice nemaju podršku odgovornih osoba u školstvu, kako se u tom sustavu susreću s LGBT zajednicom samo na vjeronauku i to u vrlo negativnom kontekstu te da treba objasniti pojmove vezane za LGBT zajednicu puno ranije, a ne tek u srednjoj školi. Naglasio je kako mu je država otežala poziciju jer sada dodatno mora objašnjavati svojim potencijalnim poslodavcima zašto su mu papiri na žensko ime, a on je muškarac, a zbog čega ne može dobiti stalni posao. Također je istaknuo da LGBT zajednica nema pravo na pristup informacijama.
Profesorica Kuterovac Jagodić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknula je kako je za zapošljavanje potrebno iskustvo, da poslodavci premalo ulažu u svoje djelatnike te da ih ne žele mentorirati, jer im je jednostavnije imati gotovu radnu snagu koja im može više doprinijeti u tvrtki. Također je naglasila kako na razgovorima za posao poslodavci pitaju za status veze, što se što prije treba promijeniti. Studenti nemaju pravo na naknadu za svoj rad koji je često vrlo odgovoran, a mentalno zdravlje je još uvijek tabu tema, rekla je prof. Kuterovac Jagodić i zaključila kako se, nažalost, smatra da su mladi pretjerano razmaženi, što nije točno.
Kaja Pavlinić iz Mreže mladih Hrvatske istaknula je da mladi nikada nisu više jurili i borili se za svoju egzistenciju te da ih pri tome ne zanima koja je stranka na vlasti ni tko je odgovoran. Mladi samo žele dobro živjeti i, iako odlaze u druge zemlje, jednom se vratiti u svoju. Odlazak u druge zemlje im nije želja već potreba zbog činjenice da u svojoj ne mogu preživjeti. Također je podcrtala gorući problem našeg društva – korupciju, i potrebu mladih za borbu protiv nje.
Dunja Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja istaknula je kako je mentalno zdravlje mladih lošije od mentalnog zdravlja odraslih, što je izazvano epidemijom Covid-19, te da najveće intervencije nisu usmjerene na mlade, iako bi trebale biti. Također, ističe kako bi trebalo ojačati odgoj za emocionalno opismenjavanje i građanski odgoj. Istaknula je i veliku važnost centara za mlade i organizacije civilnog društva koji često preuzimaju odgovornost koju bi trebala preuzeti država i rješavaju sve probleme sustava. Ističe i kako su glavne vrijednosti mladih zapošljavanje i sigurnost, a tek na četrdeset i četvrtom mjestu je osobna sloboda.
Tena Šimonović Einwal, zamjenica pučke pravobraniteljice i članica Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti, istaknula je stagnaciju i strah prema migrantima te kako se ljudi boje za svoju sigurnost. Rekla je i kako je nesigurno kakve i kolike će posljedice imati epidemija Covid-19 što utječe na sve ljude, a osobito na mlade. Istaknula je i važnost tolerancije koja se definira kao harmonija u različitostima.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Mira Pekeč Knežević, ustvrdila je kako je invaliditet otežavajuća okolnost kod zapošljavanja u javnom sektoru, te kako poslodavci svjesno krše pravo zapošljavanja temeljem invaliditeta, a s tom činjenicom se Ured pravobraniteljice kontinuirano bori.
Autorica: Tena Žužić
