Danas se, sve većim napretkom tehnologije kao i čitača zaslona, sve više stavlja naglasak i na digitalnu prilagodbu. Sukladno tome se svake godine objavljuje poziv na prilagodbu literature za nadolazeću školsku i akademsku godinu. Prilagodbu provode organizacije civilnoga društva, dok se svaki pojedini projekt prilagodbe sufinancira najčešće od sredstava Ministarstva obrazovanja i iz Europskog socijalnog fonda.
Na početku svake školske godine učenici oštećena vida mogu besplatno podići potrebne udžbenike pisane brajicom kao i dobiti pristup digitaliziranim nastavnim materijalima posebno prilagođenim njihovim potrebama kao što je uvećani fond, podebljani font itd. Treba napomenuti da digitalizirani materijali mogu biti još i važniji osobama koje iz nekog razloga ne mogu koristiti ruke ili su lišene osjeta opipa. Ovako prilagođeni udžbenici pomažu im kako bi što bolje i efikasnije pratili nastavu te izvršavali sve potrebne zadatke.
Iz vlastitog iskustva mogu reći kako su mi prilagođeni udžbenici uvelike pomagali tijekom mog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, dok sam tijekom svog visokoškolskog obrazovanja zamijetio nedostatak literature pisane Brajevim pismom. Za vrijeme studija literaturu mi je prilagođavao i digitalizirao Centar UP2DATE te sam se njima služio kako bi se što bolje pripremio za nadolazeći ispit. Ako pojedina knjiga mogla prilagoditi bilo zbog kratkoće vremena u kojem sam trebao pripremiti ispit bilo zbog veličine same knjige tu određenu literaturu bi mi jednostavno netko pročitao te bih ja zapisivao bilješke iz kojih bih kasnije ponavljao. Kada promatramo sadržaj brajičnih udžbenika, zamijetit ćemo kako su iz njih, ovisno o potrebama, izbačene fotografije i drugi grafički prikazi nebitni za svladavanje gradiva, u slučaju da nisu bitni za svladavanje gradiva.
Zbog nemogućnosti vizualne percepcije fotografija potrebno je pronalaziti alternative kako bi se iste predočile osobama oštećena vida. Kada govorimo o udžbenicima iz matematike ili fizike gdje su fotografije neophodne, može se iste načiniti od gume koja se oblikuje u određeni predmet i zalijepi na posebno predviđeni papir. To osobama oštećena vida omogućava taktilnu viziju predmeta poput kruga, kružnice i sl. Dakako, udžbenici iz matematike i fizike mogu se sukladno učenikovim potrebama prilagođavati i digitalizirati. Ako je riječ o digitaliziranim udžbenicima iz matematike ili fizike, zamijetit ćemo da su umjesto fotografija umetnuti opisi. Nakon završetka svake školske godine brajične je udžbenike potrebno vratiti natrag u tiskaru kako bi se i sljedeće generacije mogle njima služiti.
Za tiskanje ovih udžbenika koristi se posebno izrađen Brailleov pisač koji, na posebnom Brailleovom papiru, ostavlja točkice tvoreći tako brajična slova. Tako određena kombinacija točkica te njihov položaj u odnosu na ostale tvori određeno slovo ili znak. Budući da je za pisanje Brailleovih slova i znakova potrebno puno više mjesta nego za pisanje slova na crnom tisku, ovi udžbenici imaju veće dimenzije nego udžbenici na crnom tisku. Bez obzira što se na kraju svake školske godine ovi udžbenici trebaju vratiti, postoji potreba za tiskanjem novih i suvremenijih udžbenika, budući da znanost napreduje te je potrebno ta nova znanja predočiti i osobama oštećena vida. Osim svega navedenog, potrebno je izdavati i časopise na brajici i crnom tisku kako bi slijepe i slabovidne osobe bile što bolje upoznate sa aktualnim događanjima iz područja kulture, politike, sporta itd. Premda su u današnje vrijeme sve popularnije audio knjige i digitalni sadržaji, mnogi još uvijek vole čitati knjige u fizičkom obliku te je stoga potrebno osigurati dovoljnu količinu literature kako bi se zadovoljio svačiji ukus i potreba za dobrim štivom.
Kao osoba s oštećenjem vida mogu izraziti svoje zadovoljstvo prilagođenim udžbenicima. Isto tako mogu reći kako je danas sve više digitaliziranog materijala, što je veliki korak naprijed. No, još uvijek postoje materijali koji i dalje čekaju na svoju digitalizaciju. Ovako prilagođeni materijali su mi uvelike pomogli kako bi bio što samostalniji u praćenju nastave i izvršavanju svih zadanih uputa. Iako je Brailleo pismo moje primarno pismo, uvelike se služim i digitaliziranim materijalima, što mi nerijetko olakšava dolaženje do određenih informacija. Brajevo pismo sam naučio čitati i pisati već sa sedam godina te sam se njime služio cijelo svoje osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, dok sam tijekom visokoškolskog obrazovanja koristio isključivo digitalizirane materijale. Iako se danas, nakon svog prestanka školovanja, s Brajicom ne susrećem baš često, ona mi uvelike pomaže kod odabira lijekova budući da gotovo sve kutije s lijekovima imaju natpis i na Brajici. Smatram da je ovo veliki korak u naprijed, ali preostaje još puno toga što treba unaprijediti, jer na ostalim kućanskim proizvodima poput šampona, praška za rublje i sl. nema natpisa na brajici. Bilo bi dobro kada bi i na ovim proizvodima postojao natpis na brajici, jer tada ne bi morao tražiti “videću” pomoć pri odabiru istih.
S obzirom na to da posjedujem elektroničku bilježnicu, koja mi je preostala još iz mojih studentskih dana, na Brailleovom pismu zapisujem sve svoje bilješke i dnevne obaveze. Brailleovo pismo može biti još i važnije za osobe koje uz oštećenje vida imaju i oštećenje sluha, tako da je njima brajica jedini i najbitniji izvor informacija. Upravo iz tog razloga brajicu kao pismo slijepih i slabovidnih osoba treba njegovati i biti ponosan što je upravo ona baš tvoje pismo. U današnje doba sve veće digitalizacije brajicu je potrebno njegovati i čuvati s obzirom na to da je upravo ona u svijetu prepoznata kao isključivo znak slijepih osoba jednako kao što “videće” osobe trebaju njegovati svoje pismo tj. crni tisak. Međutim, smatram da se u današnje vrijeme sve više treba oslanjati na digitalne informacije, budući da je količina informacija koje se mogu dobiti digitalnim putem puno veća nego što je to slučaj korištenjem isključivo brajice.
Autor: Patrik Josip Marić*
*Napomena: Stavovi izneseni u komentaru osobni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Saveza SUMSI
