Glavne su to poruke treće međunarodne konferencije “Pristupačna budućnost”. Konferenciju je u srijedu (12. lipnja) u zagrebačkom Sheratonu organizirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) u partnerstvu sa Poslovnim dnevnikom.
“Ove godine nam je vlak logo konferencije i u njemu je dosta mjesta zauzela umjetna inteligencija”, rekao je na otvaranju konferencije Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a. Glavni urednik Poslovnog dnevnika, Vladimir Nišević naglasio je potrebu da se osobama s invaliditetom omogući pristupačnija inkluzija u društvo. Poslovni dnevnik davno je s riječi prešao na djela, pa je kroz projekt “Iskustvo zlata vrijedi” do sada 30 osoba s invaliditetom dobilo stalno zaposlenje. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom, Darijo Jurišić, istaknuo je: “Važno je razvijati rješenja koja će, u skladu s načelima razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna, osigurati da prostori, usluge i proizvodi budu zaista dostupni i pristupačni svima na jednaki način.”.

FOTO: Sudionici panela “AI i ja”
Upravo su pristupačnost okruženja i uloga regulatora bile teme prve sesije konferencije. Koliko je tehnologija već sada važan dio u uključivanju osoba s invaliditetom, Sabine Lobnig koja je navela podatak da na uređajima postoji oko 150 funkcija vezanih uz pristupačnost. Ipak, problem je što potrošači za njih ne znaju. To bi trebala promijeniti Europska direktiva o pristupačnosti, a ovoj se temi građani već sada mogu dodatno informirati koristeći GARI bazu podataka.
Puno ljudi u svijetu svakodnevno koristi umjetnu inteligenciju, no u Europi zasad samo Njemačka u tolikoj mjeri. Sudionici konferencije napominju da je umjetna inteligencija dobar alat, ali uistinu može pomoći samo ako je osoba koja pretražuje stručnjak u određenom području. Ako nije, lako se mogu “upecati” u zamku, jer alati ne razumiju podatke koje spajaju i ponekad ih ne mogu staviti u ispravan kontekst.

FOTO: Panel diskusija “Osobe s invaliditetom na hrvatskom tržištu rada – izazovi i prilike”
Na konferenciji su prikazani projekti i rješenja kojima se potrebne informacije nastoje učiniti dostupnijima svim građanima, bilo da se radi o video formatu, SMS porukama ili videima u kojima se pisani tekst u realnom vremenu prevodi na neki od znakovnih jezika. To će uvelike pomoći građanima prilikom komunikacije sa hitnim službama (na broju 112) te u željezničkom, autobusom i zračnom prometu. Komunikacija tada neće biti lakša samo osobama s invaliditetom, nego i svim putnicima koji se nađu u stranoj zemlji čiji jezik ne razumiju. Za ovakva i slična rješenja važna je suradnja: akademske zajednice, regulatora, industrije, ali i samih osoba s invaliditetom.

FOTO: Poslodavci i studenti s invaliditetom koji sudjeluju u projektu “Iskustvo zlata vrijedi”
Iskustvo prepreka u svakodnevnom životu, kao i korisničko iskustvo prilikom korištenja dostupnih aplikacija i alata, kreatorima aplikacija može biti od velike pomoći. Kada imaju na raspolaganju sve potrebne informacije, oni mogu prilikom kreiranja tehnoloških rješenja, uočiti pravi problem i za njega pronaći funkcionalno rješenje. Taj proces zahtijeva vrijeme i strpljivost s obje strane, no zaključak konferencije je jasan: “Kada je osmišljena s empatijom i inkluzivnošću, tehnologija stvarno može mijenjati živote!”. Uostalom, problem pristupačnosti nije samo problem osoba s invaliditetom, nego društva u cjelini.

FOTO: Treća konferencija “Pristupačna budućnost” u hotelu Sheraton
U posljednjem dijelu konferencije dodijeljena su priznanja i potvrde poslodavcima i studentima s invaliditetom koji su ove godine uključeni u projekt Poslovnog dnevnika “Iskustvo zlata vrijedi”. Dvanaest godina provedbe ovog projekta samo po sebi je podsjetnik koliko je važno da su osobe s invaliditetom uključene u tržište rada i da sudjeluju u životu svoje zajednice. Glazbeni užitak za kraj sudionicima su pružile osobe uključene u projekt “Violin music4all“. Detaljan program konferencije „Pristupačna budućnost“ možete pronaći na POVEZNICI, a snimku konferencije možete pogledati OVDJE.