Cilj tog današnjeg događanja bio je predstaviti rezultate rada udruga, tijela javnog sektora i tijela zaduženih za provedbu i praćenje Zakona u području digitalne pristupačnosti te osigurati platformu za dijalog o unapređenjima koja će omogućiti veću uključivost hrvatskog društva. Okrugli stol je moderirala Svjetlana Marijon, iz Udruge Zamisli. Nakon uvodnih obraćanja, tijekom kojih je naglašeno da svi članovi društva moraju biti uključeni u digitalni svijet, započela je prva od tri panel rasprave.
U prvoj panel raspravi o segmentima i primjerima pristupačnosti sadržaja govorili su predstavnici udruga. Gospođa Marica Mirić iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH u svom je izlaganju govorila o stanju primjene Direktive o pristupačnosti. Istaknula je pristupačnost shvaćena kroz smjernice koje treba poštivati pri dizajnu, korištenju i nadogradnji internetskih stranica i aplikacija. Podsjetimo, u spomenutoj direktivi definirana su četiri “načela pristupačnosti: mogućnost percepcije, što znači da informacije i sastavni dijelovi korisničkog sučelja moraju biti predstavljeni korisnicima tako da ih mogu percipirati; operabilnost, što znači da se sastavnim dijelovima korisničkog sučelja i navigacije mora moći upravljati; razumljivost, što znači da informacije i način rada korisničkog sučelja moraju biti razumljivi; i stabilnost, što znači da sadržaji moraju biti dovoljno stabilni da ih može pouzdano tumačiti širok raspon korisničkih agenata, uključujući pomoćne tehnologije.”.
Katarina Strunjak (iz SOIH-a) na primjerima je pokazala dobre i loše prakse iz Hrvatske i navela izazove poput presitnog fonta, nerazumljivosti i nepreglednosti. Bruno Tot (iz Hrvatskog saveza slijepih) objasnio je na koji način web stranice trebaju biti prilagođene te pokazao kako pristupačnost izgleda u praksi, a posebno zašto je važno imati opcije: “prebaci na sadržaj” i “prebaci na navigaciju”.
Ivona Divić i Andrea Tršan iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, opisale su dva projekta osiguravanja pristupačnosti koje je provela organizacija iz koje dolaze, a to su: “Rasvijetli mi Konvenciju” i “Prevođenje na daljinu”. Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. govorila je na temu starenja u digitalnom dobu te, među ostalim, navela podatak Eurostata iz 2019. godine da više od trećine (31%) osoba između 65 i 74 godine ima niske digitalne vještine. U drugoj panel raspravi, govorili su predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Ureda povjerenika za informiranje te Carneta, a govorili su o istraživanjima i testiranjima digitalne pristupačnosti. U trećoj panel raspravi, predstavljeni su projekti i asistivne tehnologije koje omogućavaju e-učenje i različite načine komunikacije. Prof. dr. sc. Željka Car u svom je izlaganju istaknula da je u Hrvatskoj relativno lako dobiti sredstva za kreiranje neke aplikacije, ali je teško dobiti sredstva za održavanje iste. Opisala je suradnju HAKOM-a i FER-a na razvoju digitalnih rješenja za povećanje pristupačnosti te kreiranje aplikacije Susretnica.
Na samom kraju okruglog stola zaključeno je da su za digitalnu pristupačnost važni: održivost, suradnja, timski rad i uključivanje korisnika. Pritom uključivanje osoba s invaliditetom kao korisnika treba započeti već kod testiranja (ne)pristupačnosti određene web stranice. Njihovo korisničko iskustvo bit će potpuno samo onda kada je gumb s opcijama pristupačnosti postavljen u gornjem desnom kutu, kako bi već na početku pregledavanja određene web stranice korisnici mogli optimalno podesiti sučelje. Program okruglog stola možete pronaći na POVEZNICI, a cijela snimka ovog virtualnog događanja dostupna je na Facebooku Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Autorica: Ivona Šeparović
