Skup je započet komemoracijom u čast dr. Zorislavu Bobušu, dugogodišnjem predsjedniku SOIH-a koji je preminuo u srpnju ove godine. Dr. Bobuš bio je predsjednik SOIH-a od 1994. godine, a među rezultatima njegova rada u pokretu osoba s invaliditetom u Hrvatskoj ističu se: poticanje potpisivanja UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, pokretanje osnivanja Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te iniciranje povjerenstva Vlade RH za osobe s invaliditetom.
Govoreći o Akcijskom planu izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, Zvjezdana Bogdanović iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, navela je da su neke osobe koje su do sada bile u institucijama, sada su u zajednici. Prema novom zakonu, dva su uvjeta koja osoba treba ispunjavati da bi bila upisana u Registar osoba s invaliditetom; prvi je utvrđeno tjelesno oštećenje, a drugi je definiran stupanj funkcionalne sposobnosti. Najavljeno je javno savjetovanje o Zakonu o osobnoj asistenciji, kao i ono o inkluzivnom dodatku.
Alen Kolar iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavio je poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom i potpore male vrijednosti za osobe s invaliditetom. Smiljana Podrug i Tina Toretić iz iste institucije govorile su o zabludama i istinama vezanima uz vještačenje osoba s invaliditetom pri čemu su naglasile da su adekvatni raniji nalazi nužni kako bi Vijeće vještaka provelo što kvalitetnije vještačenje. Dodale su da se kod djece moraju provoditi kontrolna vještačenja u razumnim razmacima.
Haydn Hammersley iz Europskog foruma osoba s invaliditetom predstavio je Opći komentar broj 8 UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koji se tiče članka 27 Konvencije, odnosno govori o pravu na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Hammersley je opisao ovaj komentar, koji govori o: otvorenom tržištu rada i zaštitnom zapošljavanju, diskriminaciji na poslu i u samom procesu zapošljavanja, području razumne prilagodbe te uvjete rada i plaću. Natalija Krajnović iz Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom naglasila je da je i dalje problem što se osobe s invaliditetom često ne obrazuju za zanimanja koja su tražena na tržištu rada, a često se ni ne javljaju dovoljno često na određene natječaje. U natječajima je kao jedan od uvjeta navedeno posjedovanje vozačke dozvole B kategorije pa u tom smislu postoji opasnost neizravne diskriminacije. Osim diskriminacije, ponekad ima i netransparentnosti u provođenju natječaja. Krajnović potiče osobe s invaliditetom da, kada poslodavac misli da se neko rano mjesto ne može prilagoditi, same osobe s invaliditetom predlože oblik razumne prilagodbe koji im odgovara.
Marinka Bakula Anđelić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, predstavila je aplikaciju Pristupačni Zagreb te pozvala osobe s invaliditetom da se aktivno uključe i upozoravaju kada uoče elemente nepristupačnosti u gradu. Miren Špek iz Udruge za podršku žrtvama i svjedocima govorio je o važnosti osvještavanja same osobe da joj se događa nasilje. Željka Barić iz Doma “Duga Zagreb” predstavila je tri segmenta koja dom provodi, a to su: sklonište za žene, savjetovalište za žrtve i psihosocijalni tretman počinitelja. Opisala je potporu koju socijalni radnici i pravnice pružaju korisnicima te upozorila da ljubav nije nasilje.
O mogućnostima boćanja osoba s invaliditetom govorio je tajnik nadležnog saveza Damir Juren. U paralelnim radionicama pokrivene su dvije teme: žene s invaliditetom i mladi s invaliditetom. Zaključeno je da osobe s invaliditetom trebaju biti aktivne u promoviranju stavova neovisnog življenja, a žene s invaliditetom trebaju biti i osnažene za prepoznavanje izloženosti nasilju. Program prvog dana simpozija završen je humorističnim programom amaterskog kulturno umjetničkog društva “Žensko kazalište” iz Gornjeg Jesenja.
Drugog dana simpozija održana je konferencija “Zajedno znanjem”, koja je imala tri dijela: Digitalna Hrvatska, Uključiva i solidarna Hrvatska te Zelena i održiva Hrvatska. Promovirajući zagovaranje putem alata, Matej Mikašinović – Komšo iz GONG-a, predstavio je alate “Popravi to” i “Imamo pravo znati”, kroz koje građani mogu intervenirati za rješavanje problema u zajednici. Pred kraj simpozija, Vojin Perić iz Kazališta slijepih i slabovidnih Novi Život, potaknuo je osobe s invaliditetom da (p)ostanu aktivni u zajednici. “Ako naše življenje nije aktivno, to je onda vegetiranje.”, zaključio je Perić.
Autorica: Ivona Šeparović
