Skup je okupio vodeće stručnjake, donositelje odluka i predstavnike sustava socijalne i zdravstvene skrbi. Raspravljali su o gorućem problemu: kroničnom nedostatku radne snage u sektoru koji bilježi kontinuirani rast potražnje. Sudionici su naglasili da negativni demografski trendovi i ubrzano starenje stanovništva stavljaju sustav pod neviđen pritisak.
Glavni problemi koji opterećuju dugotrajnu skrb su kronični nedostatak radne snage, najočitiji u ruralnim područjima i na otocima, administrativno opterećenje i financijski pritisci na pružatelje usluga te pitanje održivosti: balansiranje između institucionalne skrbi i razvoja usluga u zajednici. “Način na koji kao društvo promatramo dugotrajnu skrb odredit će našu budućnost. To nije samo pitanje infrastrukture, već ljudskog dostojanstva i međugeneracijske solidarnosti.”, rekla je Maša Smokrović, predsjednica HUP-Udruge zdravstvene njege.

FOTO: Konferencija “Dugotrajna skrb – ljudi u središtu sustava” / Grad Rijeka
Na konferenciji su predstavljeni konkretni koraci za stabilizaciju sustava, među kojima je i novi investicijski ciklus. Župan Ivica Lukanović najavio je ulaganja veća od 40 milijuna eura kojima će se osigurati 500 novih mjesta u domovima diljem Primorsko-goranske županije (Opatija, Kostrena, Cres, Gorski kotar), operativni plan 2025.–2030. Fokus države je na uspostavi integrirane skrbi, širenju usluga osobne asistencije, izgradnji centara za starije u 18 županija te nastavku programa “Zaželi”, kao i integraciji sustava. Cilj je jače povezivanje zdravstva i socijalne skrbi kako bi se omogućio duži ostanak korisnika u vlastitom domu, uz odgovarajuću profesionalnu podršku.
Jedna od važnijih tema bila je primjena digitalnih rješenja i umjetne inteligencije. Ovi alati ne služe kao zamjena za ljudski rad, već kao podrška zaposlenicima koja bi trebala smanjiti administrativno opterećenje stručnog kadra, povećati učinkovitost koordinacije između različitih razina skrbi i učiniti sektor atraktivnijim mladim generacijama kroz primjenu modernih tehnologija.
Medicinske sestre i stručno osoblje ostaju nezamjenjiv stup sustava. Kako bi se osigurala kvaliteta života korisnika, nužno je uskladiti cijene usluga s realnim troškovima rada te sustavno ulagati u radne uvjete koji će zadržati djelatnike u Hrvatskoj. Dugotrajna skrb prestaje biti samo socijalna usluga i postaje ključno pitanje kvalitete života cijelog društva, zahtijevajući ravnomjernu dostupnost usluga u cijeloj Hrvatskoj.