U pozdravnim govorima predstavnici različitih institucija i organizator skupa, istaknuli su važnost spremnosti na prilagodbe i vjeru u potencijal gluhih i nagluhih osoba kao temeljne preduvjete za njihovu inkluziju i zapošljavanje. Kada su ti preduvjeti zadovoljeni, osobe koje se odluče za samozapošljavanje u tome mogu osjetiti slobodu, kreativnost i samostalnost. Završna konferencija “Jednaki na tržištu rada” održana je u sklopu Erasmus+ projekta “Taking Matters into Our Own Hands: Employment and Entrepreneurship”, koji je Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba u protekle dvije godine proveo u suradnji sa: organizacijom Youth Power (iz Njemačke), Sveučilišnim institutom “Carolina Albasio” (iz Italije) te knjižnicom “Learning Library (iz Estonije).
Govoreći o postignutim rezultatima, voditeljica projekta Katarina Jurilj istaknula je da su se fokusirali na to čime gluhi mogu doprinijeti na tržištu rada, kako s njima komunicirati i kako mogućnosti koje gluhi imaju iskoristiti u njihovu korist. Od poteškoća s kojima se susreću na tržištu rada, Jurilj je među ostalim navela: predrasude, komunikacijske barijere, otežan pristup informacijama i rad na niže rangiranim poslovima u odnosu na razinu obrazovanja. Kako bi utjecali na ovo potonje, izradili su priručnik kojim su željeli potaknuti poduzetničko razmišljanje kod gluhih i nagluhih osoba, a sudionicima projekta osigurali su edukacije za stručnjake i radionice za mlade. Dodatno su bila osigurana dva online tečaja za samostalno učenje: o tržištu rada općenito (uključujući pisanje životopisa) te o virtualnoj asistenciji.
FOTO: Katarina Jurilj (SGINGZ) tijekom predstavljanja rezultata projekta
O iskustvima zapošljavanja gluhih i nagluhih osoba iz perspektive poslodavaca govorila je Alemka Lončar, direktorica Hedone, poduzeća koje među 51 zaposlenom osobom zapošljava 27 osoba s invaliditetom, od kojih je jedna gluha osoba, a tri su nagluhe osobe. Lončar je naglasila da je cilj Hedone od početka bio kvalitetom se istaknuti na tržištu rada, a u svakodnevnom poslovanju gleda se na sposobnosti tko od radnika što može i želi raditi. Njihovi zaposlenici stoga su visoko motivirani, odgovorni, precizni i lojalni poslodavcu. Želeći osigurati ravnopravnost u komunikaciji, rukovoditelji su naučili osnove hrvatskog znakovnog jezika (HZJ). Kao neke od početne strahova poslodavaca Lončar je navela pitanja: kako ćemo komunicirati?; hoće li posao trpjeti?; hoće li kolektiv funkcionirati?; hoće li biti sigurni na radnom mjestu?. “Kako bismo prevladali ove izazove”, nastavlja Lončar, “odvoji se dovoljno vremena da zaposlenik nauči sam raditi, dajemo jasne upute te koristimo vizualne prikaze, pisane poruke i osnove HZJ-a.”. Pritom je ključno što zaposlenici osjećaju podršku kolega pa im nije neugodno (ponovno) pitati da im se nešto pojasni.
Nakon “čokoladne” priče, perspektivu komunikacijskih posrednika iznijela je Nives Gotovac, predsjednica Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika. Gotovac je navela da komunikacijski posrednici nisu “pomagala” nego su partneri u komunikaciji, koji su tu i zbog “čujuće” i zbog gluhe osobe. Kako bi mogli na pravi način odgovoriti na zahtjeve u svom radnom okruženju, komunikacijski posrednici trebaju odraditi dobru pripremu, donositi mnoge odluke tijekom rada, a poželjno je i da imaju priliku za evaluaciju nakon prevođenja. “Uloga prevoditelja nije samo podržati gluhe osobe, već i omogućiti poslodavcima stvaranje inkluzivnog radnog okruženja. Cilj nam je suradnja koja vodi do ravnopravnosti, gdje se svi osjećaju poštovano i uključeno. Kontinuirana edukacija osigurava da smo uvijek spremni odgovoriti na izazove u komunikaciji.”, zaključila je Gotovac.
FOTO: Nives Gotovac o zapošljavanju gluhih i nagluhih, iz perspektive prevoditelja
Iznoseći perspektivu gluhe osobe, studentica Petra Jakopović navela je da joj je bilo teško pratiti predavanja kada bi se koristile prezentacije, jer onda ne bi mogla istovremeno pratiti izlaganje profesora i prijevod komunikacijskog posrednika na hrvatski znakovni jezik. Navela je kako se u svojoj svakodnevici susretala s predrasudama da su gluhe osobe nepismene, nesposobne i teške kao osobe. Pomalo bajkovitu poduzetničku priču na konferenciji je podijelio Robert Panijan, vlasnik agencije Webilum, koji je naveo više primjera zaposlenika njegove tvrtke, čiji su se životi iz temelja promijenili na bolje nakon što su počeli raditi. Kao ključno za prevladavanje početne nesigurnosti zaposlenika, Panijan je naveo davanje više prostora i vremena osobi s invaliditetom da odradi neki posao, a potom postepeno širenje odgovornosti i zadataka na radnom mjestu. Tako osoba stječe nove vještine i gradi samopouzdanje. Panijan dodaje da bi osobe s invaliditetom u svom životopisu trebale istaknuti svoje jake strane i objasniti kako ih invaliditet ne sprečava u obavljanju određenog posla.
U panelu „Poduzetništvo bez barijera“ sudjelovali su: Marica Miočić – Molnar (Hrvatski zavod za zapošljavanje), Marina Grgić – Eldić (Plavi ured), Bojana Dražić (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom), Alan Kolar (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom) Karla Čurin (vlasnica kreativnog studija Qirin) i Mirjana Horvatić (vlasnica zubotehničarskog laboratorija „Horvatić“. Sudionici panela istaknuli su da je za poduzetništvo bez barijera važno da osobe s invaliditetom budu upoznate s njihovim pravima te da preuzmu odgovornost i prihvate posljedice svog djelovanja u radnom okruženju. Pritom osoba s invaliditetom treba sama reći što drugi trebaju napraviti (da bi joj pristupili na pravi način). Zaključeno je da stručna podrška u tom smislu može odigrati važnu ulogu kako bi se gluhe i nagluhe osobe uklopile u kolektiv. Za to „uklapanje“ najvažnije je komunicirati na dogovoreni način, s kojim se slažu svi koji u nekom trenutku komuniciraju.
Konferenciju “Jednaki na tržištu rada” u Wespa Spacesu moderirala je Ida Prester. Ovim događajem završen je Erasmus+ projekt “Taking Matters into Our Own Hands: Employment and Entrepreneurship”, u organizaciji Saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba (SGINGZ).
