Sadržaj i implementacija međunarodnih preporuka UN-ovih Odbora za ljudska prava (iz rujna 2024. godine) i Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije (iz listopada 2023. godine) bile su glavne teme današnje konferencije, koju su organizirali Kuća ljudskih prava Zagreb i Pučka pravobraniteljica.
U uvodu je navedeno da se društvo trenutno suočava s krizom ljudskih prava, jer se ona proglašavaju vrijednostima i potom relativiziraju. Države trebaju uzimati ozbiljno svoje obveze preuzete potpisivanjem različitim međunarodnih dokumenata. Za to je nužno međusobno poštovanje različitih dionika, jer je prvi korak implementacije – otvoreni dijalog – slažu govornici prvog panela.
Govoreći o implementaciji preporuka UN-ovog Odbora za uklanjanje svih oblika rasne diskriminacije (iz listopada 2023. godine), sudionici panela naveli su: nužnost suzbijanja rasizma u sportu, adekvatno postupanje u slučajevima govora mržnje prema Srbima, nužnost suzbijanja segregacije Roma u obrazovanju i stanovanju te važnost provođenja preventivnih programa poput onog “Budi navijač, a ne razbijač”, u koji je bilo uključeno 9 tisuća sudionika. Istaknuto je da je najteža tema u ovom području ukidanje segregacije Roma, jer se izazovi rješavaju fragmentirano pa rezultat izostaje.
Preporuke UN-ovog Odbora za ljudska prava (iz rujna 2024. godine) odnose se na područja antikorupcije, suočavanja s prošlošću i suzbijanje govora mržnje. Komentirajući ove teme sudionici su naglasili puno građana u Hrvatskoj nema pristup besplatnoj primarnoj pravnoj pomoći. Upozoravaju da se ne smiju zaboraviti skupine građana koji nemaju razvijene digitalne vještine, pa su zbog toga zakinuti, primjerice, u pristupu određenim dokumentima. Panelisti su se dotakli i novinarskih sloboda, ističući podatak da od 2016. do 2023. godine više od 40% tužbi prema novinarima ima elemente SLAPP-a. “SLAPP tužbe dovode do autocenzure, a novčane kazne ugrožavaju lokalne medije”, naglašeno je u drugom panelu konferencije održane u Novinarskom domu.
Sudionici konferencije slažu se da bi država trebala svakodnevno raditi na implementaciji dobivenih preporuka, jer su one prilike za poboljšanja. No, Oriana Ivković Novokmet (izvršna direktorica GONG-a) smatra da je problem što su preporuke UN-ovih Odbora preširoke. “Kada su preporuke preširoke možete raditi što hoćete a da izgleda kao da provodite reforme.”, zaključuje izvršna direktorica GONG-a.
