Na okruglom stolu sudjelovale su: pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba Rada Borić, voditeljica SOIH – SOS telefona za žene s invaliditetom Štefica Roginić, koordinatorica programa Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Kristina Peruničić, dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić i predstavnica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Renata Sabljar Dračevac.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak, istaknula je da su žene s invaliditetom u nepovoljnijem položaju te da je jako važno reproduktivno zdravlje žena s invaliditetom. Naglasila je da se ženama s invaliditetom u njihovim obiteljima brani veza s muškarcem bez invaliditeta, dok kod muškaraca s invaliditetom to nije slučaj. Navela je i primjer da se, ako je majka djeteta žena s invaliditetom, sve u vezi djeteta pita oca, jer se smatra da žena s invaliditetom nije u stanju razlučivati, a ponekad se smatra i da je muškarac s invaliditetom sposobniji od žene s invaliditetom. Posebno je važna dostupnost svih usluga ženama s invaliditetom. Slonjšak je zaključno ustvrdila da je država odgovorna za osiguravanje podrške i maksimalne samostalnosti ženama s invaliditetom.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, naglasila je da žene s invaliditetom, posebno u doba pandemije Covida – 19, ovise o članovima svojih obitelji koji ih, zbog prevelike ovisnosti, nekada čak i zlostavljaju te ustvrdila kako trebamo naći način kako bi se tome stalo na kraj. Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Rada Borić, istaknula je da bez žena nema demokracije te kako o borbi žena za njihova prava ne bismo trebali pričati samo na Međunarodni dan žena nego i preostale dane u godini. Naglasila je potrebu spominjanja i žena na margini društva, kao što su žene s invaliditetom koje doživljavaju čak i višestruku diskriminaciju, naših starijih sugrađanki te žena koje se bore sa siromaštvom. Borić je zaključno izjavila da žene s invaliditetom trebaju biti samostalne, samostalno birati svoj život, odnosno da trebaju biti slobodne.
Voditeljica SOIH – SOS telefona za žene s invaliditetom, Štefica Roginić, posebno je naglasila kako žene sa invaliditetom u doba pandemije Covida -19 najčešće muči strah od te bolesti. Roginić je dodala da ženama s invaliditetom problem stvara dodatna izolacija, a u toj situaciji ponekad su i zlostavljana od strane članova svoje najbliže obitelji. Koordinatorica programa Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH-a), Kristina Peruničić, u svom je izlaganju govorila o važnosti ISO standarda nastalog 1947. godine čiji je cilj da se svaki glas čuje te o potrebi za jednakošću svih žena, bile one sa ili bez invaliditeta. Na primjeru relevantnosti testa sigurnosti automobila, naglasila je kako su standardi uglavnom prilagođeni prosječnim muškarcima te da su zbog toga žene u sigurnosno nepovoljnijem položaju u slučaju prometne nesreće. Takvih primjera vezanih uz standardizaciju u svakodnevici ima puno.
Dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH-a), Marica Mirić, istaknula je važnost provođenja Istambulske konvencije. Ponovila je da nema državne podrške za žene s invaliditetom te kako su ženama s invaliditetom najveća podrška razne udruge osoba s invaliditetom, a vrlo je važno naći način da se to što prije promijeni.
Predstavnica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora, Renata Sabljar Dračevac, istaknula je da bi svi trebali živjeti jednako bez obzira na boju kože, klasu, spol ili invaliditet. Za kraj je izrazila nadu da će se svi problemi tijekom okruglog stola što prije početi rješavati.
Autorica: Tena Žužić
