Na okruglom stolu su, osim organizatora, sudjelovali i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora Milorad Pupovac, potpredsjednik Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, Matthew Jones iz Human Rights House Foundation Geneve, savjetnica ministra Romana Kuzmanić Oluić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Anja Mihajlović iz udruge B.a.B.e., Sara Lalić iz Centra za mirovne studije, a u raspravu su se uključili i Bahrija Sejfić, zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, veleposlanica Japana u Republici Hrvatskoj Misako Kaji, Darko Tot iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević i Nikola Zdunić iz Ureda za ravnopravnost spolova.
Programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb, Ivan Novosel, u uvodnom je izlaganju ustvrdio kako je Republika Hrvatska dobila nešto više od 200 preporuka koje im omogućavaju da jače, brže i fokusiranije rade na problemu ljudskih prava. Naglasio je kako preporuke variraju od gospodarsko-političkih do socijalno-ekonomskih prava te da govore o unaprjeđivanju instrumenata koji su potrebni za poboljšanje ljudskih prava. Posebno je istaknuo tri glavne grupacije ljudskih prava na kojima, po njegovom mišljenju, treba raditi, a to su: 1. Implementacija preporuka koja mora biti sistematična, to jest da je potrebno napisati akcijski plan; 2. Posvećenost svih dionika u procesu i razgovor o načinu primjene 3. Participacija svih dionika civilnog društva, posebno preporuke koje se bave poboljšanjem ljudskih prava osoba s invaliditetom, što je za organizacije civilnog društva najvažnije. Ivan Novosel je u zaključku okruglog stola naglasio kako se moramo zapitati gdje smo trenutno i zašto kasnimo s implementacijom nekih prava.
Pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter, u uvodnom je govoru naglasila važnost zaštite ljudskih prava, poglavito međunarodne zaštite, te kako je provedba ključ učinkovitosti svakog mehanizma. Zaključila je svoj govor činjenicom kako smo na ovom okruglom stolu otvorili brojne važne teme, pogotovo vezano za potrese i pandemiju Covid-19 te ljudska prava osoba s invaliditetom. Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, Milorad Pupovac, istaknuo je kako Odbor redovito prati izvještaje i kako bi, po njegovu mišljenju, na sjednice Odbora trebalo uvrstiti teme kao što su: migracije i položaj migranata, govor mržnje, nestale osobe, produbljivanje socijalne i ekonomske nejednakosti-prava žena, etničkih i vjerskih manjina i regionalne pripadnosti. Potpredsjednik Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava, Boris Milošević, smatra da će se za vrijeme trajanja ove Vlade učiniti potrebni koraci ka poboljšanju situacije. Naveo je, po njegovom mišljenju, šest glavnih točaka: 1. Poštivanje prava nacionalnih manjina poglavito srpske i romske manjine; 2. Podrška radu pučke pravobraniteljice; 3. Promišljanje o osnivanju Savjeta za ljudska prava u okviru Vlade i osmišljanje Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije; 4. Rodna jednakost i zaštita reproduktivnih prava; 5. Migranti i 6. LGBT zajednica. Matthew Jones iz Human Rights House Foundation Geneve istaknuo je kako je civilno društvo podloga preporuka i praćenja provedbe procesa. Zaključio je kako se brojne agencije u svijetu bave ljudskim pravima te važnost angažiranja i sudjelovanja javnosti.
Romana Kuzmanić Oluić, savjetnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, istaknula je kako resorna tijela marljivo i kontinuirano sudjeluju u implementaciji preporuka, a da su suradnja i interes obostrani. Anja Mihajlović iz udruge B.a.B.e. upozorila je kako se prava ne smiju gledati odvojeno te istaknula važnost potrebe da se promiču sva prava te da treba redovito izvještavati. Sara Lalić iz Centra za mirovne studije posebno je naglasila da je jako važno ostaviti otvoren prostor organizacijama civilnog društva, a kao probleme istaknula onemogućavanje pristupa sustavu azila i kršenje ljudskih prava izbjeglica i migranata. Bahrija Sejfić, zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, istaknula je da je potrebna sveobuhvatna analiza stanja ljudskih prava u kojoj je Ured sudjelovao te da će poduprijeti rad organizacija civilnog društva. Zaključila je kako treba jačati međuresornu suradnju među tijelima.
Japanska veleposlanica u Republici Hrvatskoj Misako Kaji postavila je u raspravi pitanje što se u Hrvatskoj poduzima na području ljudskih prava osoba s invaliditetom. Dobila je kratke odgovore od Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, uz napomenu da će joj pismeno poslati detaljan odgovor. Darko Tot iz Ministarstva znanosti i obrazovanja odgovorio je veleposlanici kako Ministarstvo planira pokrivanje asistivne tehnologije te kako je općenito u osobe s invaliditetom uloženo trideset tisuća kuna. Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević naglasio je kako pojedine preporuke nisu konkretizirane, a Nikola Zdunić iz Ureda za ravnopravnost spolova ustvrdio je kako rade na usuglašavanju mjera za ravnopravnost spolova 2021. – 2024. i kako je proces donošenja nacionalnog plana zahtijevao dodatne odluke i mjere 2021. – 2027. te da su izrađeni posebni ciljevi Nacionalnog plana.
Autorica: Tena Žužić
