Živimo u vremenu u kojem je zaslon postao prozor u svijet, slažu se sudionici, no što kroz taj prozor vidimo? Pristup komunikacijama postao je osnovno ljudsko pravo, ali ga ne uživaju svi, što je vidljivo i po tome da su pritužbe građana Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom, a koje se odnose na digitalnu pristupačnost bile druge po učestalosti u prošloj godini, kako je istaknuo pravobranitelj Jurišić.
“Ako ne postoji konkretna sankcija, to neće postati praksa”, rekao je pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, dodavši da “ispravljanje u cilju pristupačnosti zahtjeva više vremena i sredstava.”. Zakonom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, što je podržala većina zastupnika u Saboru (izglasanom u Saboru u petak) trebala bi se osigurati standardizacija u EU i jednakost na tržištu.”, rekla je Tanja Žaja, v.d. ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku (MROSP).
FOTO: Četvrta konferencija “Pristupačna budućnost” u hotelu Sheraton Zagreb
Konferenciju “Pristupačna budućnost” zajedno su organizirali Hrvatska agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Poslovni dnevnik. Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a podsjetio je nazočne na aktivnu suradnju koju HAKOM ima s akademskom zajednicom i udrugama koje okupljaju osobe s invaliditetom, a iz koje su u proteklom desetljeću proizašli brojni uspješno realizirani projekti. Jedan od njih, a koji će biti realiziran do kraja godine, je i prototip AI Asistenta za pitanja u vezi korisničkih prava u elektroničkim komunikacijama, koji će imati implementirane elemente pristupačnosti koje drugi, slični asistenti ili AI Chatbotovi nemaju. Odgovori AI asistenta bazirat će se na strukturiranoj podlozi koju čini pravilnik koji uređuje korisnička prava i Zakon o elektroničkim komunikacijama. Također, naveo je i kako su brojni pomaci napravljeni i kad je u pitanju željeznički prijevoz te je kao pozitivan primjer istaknuo komunikacijske ploče, koje su, kao vid potpomognute komunikacije, postavljene na Glavnom željezničkom kolodvoru u Zagrebu, a čije je postavljanje ovih dana krenulo i u vlakovima.
Carmen Butler iz “Swedish Post and Telecom Authority” kao ključan izazov navela je balansiranje onoga što znaju o tržištu i o poslovanju. Butler smatra da tvrtkama nedostaje stručnosti u području pristupačnosti, zbog čega je suradnja s osobama s invaliditetom i udrugama ključna. Nadalje, ističe da su potrebni jasni vodiči o pristupačnosti (kreirani na nacionalnoj razini, jer je tehničko pitanje kako postići pristupačnost i usklađenost.
Ana Radović, mag. ing. (FER-a) govorila je o pristupačnosti i ulozi AI asistenta u univerzalnom dizajnu. Istaknula je važnost primjene načela univerzalnog dizajna i uključivanja korisnika te predstavila edukativnu video igru “Green Siesta”. Susanna Laurin (iz International Association of Accessibility Professionals – IAAP) u svom je izlaganju istaknula da pristupačnost proizvoda osigurava da taj proizvod upotrebljava veći broj ljudi.
U drugom panelu, pod nazivom „Digitalna inkluzija: mit ili stvarnost?“ istaknuto je da za pristupačnost informacija osobama s oštećenjem sluha nužno osigurati ne samo titlove, nego i prijevod na hrvatski znakovni jezik (HZJ). Postoje standardi pristupačnosti, ali neki ih primjenjuju, a neki ne. Vidi se napredak, a uvijek može bolje. Nevena Zubčić (Savez SUMSI) upozorila je da nešto što je digitalno nije nužno pristupačno. No, osobe s invaliditetom u pravilu znaju što trebaju da bi im sadržaj bio pristupačan i način na koji bi to bilo najjednostavnije napraviti, nadovezao se Roman Baštijan (Savez SUMSI).
FOTO: Sudionici panela „Digitalna inkluzija: mit ili stvarnost?“
Pred kraj konferencije „Pristupačna budućnost“, Poslovni dnevnik je studentima s invaliditetom koji sudjeluju u ovogodišnjem projektu „Iskustvo zlata vrijedi“ uručio potvrde, a poslodavcima zahvalnice. U panelu koji je uslijedio razgovaralo se o položaju osoba s invaliditetom na tržištu rada u Hrvatskoj. Sudionici su istaknuli da kod poslodavaca još uvijek postoji strah od nepoznatog i od toga da će nešto krivo napraviti u odnosu prema osobama s invaliditetom. No, osobe s invaliditetom koje su zaposlene same utječu na to da se u njihovim tvrtkama mijenja odnos prema osobama s invaliditetom.
Stoga je ključno da osobe s invaliditetom preuzmu odgovornost, spoznaju što mogu i iskoriste svoj potencijal kada za to dobiju priliku. Detaljan program konferencije „Pristupačna budućnost“ možete pronaći na POVEZNICI, a snimku konferencije možete pogledati OVDJE.
